Ilustracija za članak: Uticaj jakih prijateljstava tokom celog života
odnosi

Uticaj jakih prijateljstava tokom celog života

Nova istraživanja naglašavaju koliko prijateljstva značajno utiču na naše fizičko zdravlje, usporavaju starenje i smanjuju upale u organizmu.

3 min čitanja

Najvažnije iz članka

  1. Nedavna studija povezuje kumulativnu društvenu prednost sa sporijim starenjem i nižim nivoom upale.

  2. Društvene veze mogu pomoći u postizanju koristi kao što su niži krvni pritisak i bolji imuni sistem.

  3. Ovi nalazi sugerišu da prijateljstva treba da budu prioritet kao i vežbanje ili ishrana za zdravlje.

Sadržaj članka

Nova istraživanja naglašavaju koliko prijateljstva značajno utiču na naše fizičko zdravlje.

Tokom poslednje dve decenije, sve više istraživanja ukazuje na to da kvalitetni društveni odnosi predstavljaju ključni faktor kako za fizičko, tako i za mentalno zdravlje tokom vremena. U jednoj često citiranoj studiji, hronična usamljenost nosi veći rizik od smrtnosti nego pušenje 15 cigareta dnevno.

Tačni mehanizmi za ovo nisu bili sasvim jasni. Pre svega, problem je u razlikovanju korelacije i uzročnosti: Pošto su većina studija o uticaju društvenih veza na zdravlje posmatračke, one ne mogu definitivno dokazati šta uzrokuje šta. Nije teško zamisliti da oni koji su već skloni zdravstvenim problemima mogu, zauzvrat, imati lošije društvene odnose kao posledicu tih problema. Pored toga, mogu postojati potpuno nove varijable koje utiču na oba: Zloupotreba supstanci, na primer, poznata je po tome što negativno utiče i na društvene odnose i na fizičko zdravlje.

Ipak, ostaje vrlo verovatno da društveni odnosi zaista pomažu u zaštiti i poboljšanju fizičkog zdravlja. Jedan od mogućih mehanizama koji dobija na značaju jeste ideja o markerima upale. Novo istraživanje objavljeno ovog meseca u časopisu Brain, Behavior, and Immunity stvara još jaču vezu između društvenih odnosa i potencijalnih efekata na biološke markere poput upale, pa čak i sam proces starenja.

U ovoj najnovijoj studiji posmatrane su karakteristike više od 2.000 sredovečnih odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama. Njihovi podaci deo su skupa podataka "Midlife" u SAD-u (MIDUS), koji meri — pored mnogih drugih karakteristika — konstrukciju nazvanu kumulativna društvena prednost (CSA). CSA je zbirna procena nivoa društvene povezanosti kroz četiri domena: verska i duhovna podrška, kvalitet odnosa roditelj-dete, angažman u zajednici i proširena emocionalna podrška.

U ovoj studiji, CSA je upoređivana sa uzorcima krvi, uključujući široko korišćen indeks biološkog doba nazvan GrimAge. Ispostavilo se da postoji značajna korelacija između CSA i biološkog starenja: što je veća društvena prednost, to je starenje sporije i upala niža.

Naravno, ovo je i dalje u suštini korelaciona studija. Mogu postojati iste nejasnoće u pravcu uzročnosti koje su svojstvene svim posmatračkim istraživanjima. Iako statistička tehnika modelovanja strukturnih jednačina korišćena u ovoj studiji može početi da sugeriše potencijalne uzročne efekte, ona ih ne može dokazati.

Ipak, izolovanje specifičnih dugoročnih bioloških faktora koji se razlikuju između onih sa visokom društvenom povezanosti i zadovoljstvom u odnosu na one sa niskom, smanjuje mogućnost da druge životne navike objašnjavaju razlike. To sugeriše da postoje suptilne i dugotrajne fiziološke promene — čak i na ćelijskom nivou — kod ljudi koji imaju jake društvene veze, i nije malo verovatno da su jake društvene veze bar jedan od uzroka tih karakteristika. Možda jake društvene veze donose dodatne efekte kao što su niži krvni pritisak, funkcionalniji imuni sistem i veća izloženost novim stimulansima, što je sve dobro za telo i mozak.

Sve ovo ukazuje na još jedan razlog da prijateljstva stavljaš u isti rang kao i vežbanje, ishranu ili bilo koji drugi "tradicionalniji" alat za poboljšanje fizičkog zdravlja.


Ovaj članak je inspirisan originalnim radom "The Impact of Strong Friendships Across the Lifespan" autora Andrea Bonior Ph.D., objavljenim na Psychology Today sajtu.